Ambrozija – gde raste i zbog čega nam smeta?
Ambrozija je jednogodišnja korovska biljka visine od 100 do 150cm, sa »dlakavim« listovima, razgranata u gornjem delu i jedna je od najpoznatijih i najopasnijih alergenih biljka na svetu.
Zbog čega je tako učestava alergija na ambroziju? Ambrozija je veoma prilagodljiva i vrlo brzo se širi. Ima je i na zapuštenom, ali i na kultivisanom, obradivom zemljištu, gde sprečava razvoj drugih biljaka. Često raste uz useve: kukuruz, soju, suncokret, duvan, krompir, šećernu repu, kao i u povrtnjacima i vinogradima.
Najčešće se može videti pored puteva, a kada se pomeša sa prašinom na gumama vozila raznosi se i seje u nove krajeve. Izuzetno je plodna i svaka biljka daje od 25 do 150 hiljada semenki, koje zadržavaju klijavost i do 39 godina.
Brojni su načini kojima se možete boriti protiv ovog korova. Najjednostavnije je da je celu zajedno sa korenom iščupate iz zemlje. Pri tome treba da nosite rukavice da vam se koža na rukama ne bi oštetila. U slučaju kada ambrozije ima na većim površinama, preporučuje se košenje i to pre cvetanja, ili tretiranje određenim pesticidima
Kada počinje sezona ambrozije?
Avgust mesec je period godine kada cvetanje jedne biljke mnogima zadaje prave muke. Pogodićete, u pitanju je ambrozija. Tako da, ukoliko vas u sred leta, po temperaturi od 40 stepeni snađu simptomi slični prehladi budite sigurni da je to alergija. Iz godine u godinu, sve je više alergičnih na ambroziju, a taj broj gotovo je jednak broju alergičnih na grinje koje su decenijama unazad najčešći uzrok alergija. Iako u okolini nema ambrozije, to ne znači da nema i polena. Vetar može da prenese polen i do 300 kilometara. Najveće vrednosti koncentracije polena ambrozije u vazduhu registrovane su u drugoj dekadi augusta i prvoj dekadi septembra.
Štetnost
Polen ambrozije izaziva alergiju kod 10% ljudi, a uzročnik je 50-60% svih polenskih alergija. Sam polen ima izgled kao kugla sa šiljcima, odnosno ima male kukice kojima se zakači za sluzokožu gornjih disajnih organa i tako stvara velike alergijske probleme: uzastopno kijanje, svrab u nosu, curenje iz nosa, suzne i crvene oči, kašalj, otežano disanje sa osećanjem nedostatka vazduha. Osim respiratornih tegoba dešavaju se i promene na koži u vidu crvenih pečata i svraba, a mogu da nastanu i komplikacije na organima za varenje, praćene povraćanjem, grčevima i dijarejom.
Alergijski rinitis, konjunktivitis i astma su bolesti za čija pogoršanja je ambrozija direktno odgovorna.
Alergija na ambroziju – Preventiva i lečenje
Ukoliko je ustanovljeno da ste alergičani na ambroziju, možete preventivno početi da uzimate terapiju još pre pojave prvih simptoma. Najbolje je osam dana pre početka sezone širenja polena ambrozije. Takođe je bitno da se pridržavate uputstava u zaštiti od ambrozije. Najvažnije je da ne izlazite napolje u toku prepodneva, jer je tada najveća koncentracija polena.
Tokom dana prozore držite zatvorene i ne izlazite napolje po vetrovitom vremenu. Često se umivajte i perite kosu. Pošto se polen lako lepi za odeću i posteljinu, veš preko dana ne treba da sušite napolju, već unutra. Ukoliko ga i ostavite da se preko noći osuši na otvorenom, rano ujutru ga pokupite, pre nego što biljke počnu da izlučuju polen.
Pročitajte više o Alergijama na polen.