

Merne stanice za kvalitet vazduha i količina alergena
Najpoznatiji sezonski zagađivač vazduha je polen koji deluje zajedno sa drugim česticama iz vazduha, prašinom, česticama čađi i gradskom, industrijskom maglom.
Polen u vazduhu nastaje kao deo prirodnog procesa cvetanja. Kod biljaka koje se oprašuju vetrom, od momenta otpuštanja polena do trenutka oprašenja, polenova zrna nalaze se u vazduhu. Tako je u vazduhu prisutan veliki broj različitih tipova polena u zavisnosti od biljke sa koje potiče.
Nažalost, danas je sve veći broj onih koji pate od različitih tipova alergija izazvanih aerozagađivačima pa se stanje prisustva ovih alergena u vazduhu redovno prati. Kako uticaj ovih alergena nepovoljno utiče na zdravlje ljudi neophodna je redovna kontrola i analiza podataka o polenu i drugim alergenima u vazduhu.
Šta je aeropalinološki izveštaj?
Zbog raznovrsnosti cvetnica, njihovog polena i samog procesa oprašivanja cela jedna naučna disciplina posvećena je njima. Palinologija se bavi proučavanjem polenovih zrna i spora dok je aeropalinologija njena poddisciplina.
Aeropalinološki izveštaj je tabelarni prikaz stanja aeroalergenog polena u atmosferi u protekloj nedelji. Izveštaj prikazuje prisustvo polena biljaka koje su izazvale tegobe kod osetljivih osoba.
Šta je aeropalinološka prognoza?
Aeropalinološka prognoza ukazuje na vrstu polena i biljaka koje u narednom periodu mogu izazvati tegobe kod osetljivih osoba.
Zbog velikog značaja određivanja prisustva aeroalergenog polena, deo aeropalinoloških istraživanja obuhvata određivanje kvaliteta vazduha, predviđanje kretanja i intenzitet pojavljivanja različitih tipova polena u atmosferi.
Merne stanice i osmatranje alergenog polena u Srbiji
Na teritoriji Srbije osmatranje alergenog polena počelo je 2002. godine u Saveznom hidrometeorološkom zavodu na dva merna mesta u Beogradu. Danas Agencija za zaštitu životne sredine uspostavlja nacionalnu mrežu stanica radi praćenja koncentracija alergenog polena.
Identifikacija alergenog polena vrši se za:
- lesku
- jovu
- tisu i čemprese
- brest
- topolu
- javor
- vrbu
- jasen
- brezu
- grab
- platan
- orah
- hrast
- bor
- konopljavicu
- kopljavicu
- lipu
- bok
- štirove
- pelin
- ambroziju
Vremenski period tokom kojeg će se vrši uzimanje uzoraka određuje Međunarodno udruženje za aerobiologiju, a period polinacije (njen početak i završetak) se može znatno menjati iz godine u godinu u zavisnosti od vremenskih prilika. Koncentracija polena se određuje za jedan dan, nedelju, dekadu, mesec, sezonu i celu godinu, za svaku biljnu vrstu pojedinačno.
Aeropolen se sakuplja kontinuiranim volumetrijskim metodom kojom se prikazuje broj polenovih zrna u m3 vazduha.
Granične vrednosti su:
- za polene drveća i polene trave 30 zrna po m3 vazduha
- za polene korove 15 zrna po m3 vazduha
Merenje obuhvata tri sezone cvetanja:
- Cvetanje drveća – od februara do početka maja
- Cvetanja trava – od maja do druge dekade jula
- Cetanje korova – od druge polovine jula do novembra
Gde se mogu pratiti podaci o alergenom polenu?
Kvalitativno i kvantitativno određivanje alergenog polena u vazduhu u Državnoj mreži za praćenje kvaliteta vazduha počelo je 1.2.2021.
Rezultati za prethodnu nedelju sa prognozom kretanja koncentracije u tekućoj nedelji mogu se pogledati izborom stranice iz padajućeg menija na sajtu www.sepa.gov.rs